O Gestaltu

    

 

Iako se smatra osnivačem gestalt terapije, Fritz Perls je smatrao da je gestalt star koliko i sam svijet. Gestalt pripada humanističkom pravcu u psihologiji. Ona zastupa model  promatranja problema u životu kao teškoće u odnosima i komunikaciji i stavlja naglasak na isticanje pozitivnih, zdravih aspekata ličnosti i života. Jedan od ciljeva gestalta je ponovo postizanje sposobnosti u korištenju potencijala čovjeka za potpuniji i efikasniji život. Kroz rad pronalaze se obrasci kojima blokiramo svoje potencijale i pronalazimo način kako ih ponovo  koristiti.

     Gestalt je njemačka riječ koju možemo prevesti kao konfiguracija, cjelovitost, potpunost forme. Smisao je u shvaćanju da figura i pozadina čine cjelinu i da ne mogu biti odvojene. Izraze figura i pozadina F. Perls je preuzeo iz gestalt psihologije.

  o gestaltu1

 Figura je središte našeg interesa. Ona je ono što nas trenutno zaokuplja.Sve ostalo je u pozadini. Ispunjenjem potrebe gestalt se upotpunjuje i mi prelazimo na druga polja interesiranja. Na primjer kad smo gladni, glad je figura. Uzimanjem hrane zadovoljavamo našu potrebu.

     Organizam ima sposobnost samoregulacije. Da bi zadovoljio svoje potrebe čovjek stupa u kontakt sa okolinom. Sistem kontakta  nazivamo selfom.  Self ima tri karakteristike. Prva je svjesnost o kontaktima, druga je svjesnost o potrebi  u datom trenutku, a treća je izbor reakcije na datu situaciju. Neodgovarajućim  reagiranjem  da bi se „prilagodio“, čovjek  ometa normalno funkcioniranje svog organizma. Kod odlučivanja o pokretanju reakcije, utjecaj imaju  doživljaji  organizma i svega što se u njemu događa, kao i ono  što se događa u neposrednoj okolini (što postižemo preko osjetila). Međutim postoje i procesi koji proizlaze i iz međusobne interakcije unutarnjih i vanjskih doživljaja. To je središnja oblast doživljavanja. U toj središnjoj oblasti misao kontrolira funkcioniranje.  Te misli su opterećene sjećanjima, fantazijama , predrasudama. Taj utjecaj  stvara individualnu sliku i ako su utjecaji negativni i prevladavajući,  ometaju  kontakt sa okolinom.

      Polarizacija predstavlja proces kojom jedinka organizira i simbolizira stavove o sebi i okolini. Ona zahtjeva određivanje kategorija u koje se klasificiraju  opažanja (ugodno – neugodno, ljubav- mržnja, moć- nemoć). Polarizacija omogućava jedinki da stvori osnovu za odnos prema okolini.  Rigidna polarizacija pretvara mišljenje u crno-bijelu tehniku. Homeostaza se postiže jedino prihvaćanjem obje krajnosti.

Nezavršeni zadaci i nezadovoljene potrebe imaju za čovjeka  veliki značaj  zbog napetosti koje izazivaju. Te nezadovoljene potrebe (gestalti) utječu na čovjeka tako da im se stalno vraća sa ciljem da ih upotpuni.  Po pojmu polja u gestalt psihologiji, koje predstavlja dinamički sistem, promjene u bilo kojem djelu cjeline izazivaju promjene u cijelom sistemu. Po tome i F. Perls čovjeka vidi kao sastavni dio cijelog društva koje međusobno djeluju jedno na drugo. Čovjekov jedini pravi cilj je da ostvari svoju pravu prirodu i da odbaci sve težnje i ambicije koje nisu u skladu sa tom prirodom. Za optimalno funkcioniranje organizma potreban je kontakt sa okolinom, ali i kontakt sa unutarnjim procesima. Zdravlje u gestalt terapiji karakterizira aktivnost, kontakt, izbor i autentičnost. Bolesna stanja se odlikuju zastojima, otporima, rigidnošću i kontrolom koja je često praćena anksioznošću.

Za razliku od Freudove psihoanalize koja značaj stavlja na prošlost, F. Perls je značaj stavio na doživljaj ovdje i sada. Da bi nešto  proradili i prihvatili, nije dovoljno samo shvatiti prošlost nego i da to nešto „prožvačemo„ i “asimiliramo“ kako bi postalo sastavni dio organizma.

Gestalt se temelji i na stavovima egzistencijalizma po kojima čovjek treba prihvatiti odgovornost za svoju egzistenciju. Ako to ne učinimo skloni smo da odgovornost za tuđe postupke prebacujemo na sebe ili da druge smatrati odgovornim za naše postupke.  Ovakvo stanje konfuzije odražava se pomoću sljedećih mehanizama kojima se služimo: introjekcija, projekcija, konfluencija, retrofleksija, defleksija i egotizam.

Odnos između klijenta i terapeuta u gestaltu je horizontalan (Ti-Ja). Obje osobe se smatraju subjektom i rad se odvija uz obostrano poštovanje. Nadalje, orijentiranost gestalt terapije je na ono što je sad, a ne na ono što bi trebalo biti. Dakle temelji se na postavci “Ti i Ja, ovdje i sada“.

U gestaltu je prisutan i utjecaj istočnjačke filozofije koja se ogleda u shvaćanju da do promjene može doći jedino ako prihvatimo sebe onakvim kakvi jesmo. Gestaltističke poruke koje vode zdravijem i sretnijem životu su:

  1. Živi u sada.
  2. Živi ovdje u trenutnoj situaciji.
  3. Prihvati sebe kakav jesi.
  4. Opažaj svoju okolinu i postupaj sa njom shodno tome kakva jest, a ne kakva bi

        želio da bude.

  1. Budi pošten prema sebi.

  6.Izrazi se kroz svoje želje , misli i osjećaje i ne manipuliraj sobom i drugima kroz  racionalizacije, očekivanja, procjenjivanja i  iskrivljavanja.     

  7.Doživi u potpunosti čitavu skalu svojih osjećaja kako ugodnih tako i neugodnih. 

  1. Ne prihvaćaj vanjske zahtjeve koji su u suprotnosti s tvojim poznavanjem sebe.
  2. Budi spreman eksperimentirati, susretati se s novom situacijama.
  3. Budi spreman na promjene i razvoj.”                                                                                                                                                                                       Svi ljudi imaju sposobnost da riješe teškoće do kojih dolaze u životu. Ponekad se dogodi da „zaglavimo“ i ne vidimo rješenje. Naučeni obrasci ponašanja sužavaju naš vidokrug i tada trebamo pomoć. U toj situaciji nam pomaže gestalt psihoterapija.   Rad u terapiji se odnosi na postizanje svjesnosti. Postizanje svjesnosti otkriva nam  naše  obrasce  ponašanja u odnosu na sebe i druge. Putem osjećaja  i mišljenja analiziraju se trenutne situacije. Svjesnost se usmjerava na ono što jest, a ne na ono što bi trebalo biti. U radu se koriste razne tehnike i eksperimentiranje. Kod iznošenja problema  klijent doživljava, osjeća i iskazuje kako verbalne tako i tjelesne reakcije. Skretanjem pažnje na te reakcije, terapeut pomaže klijentu da završi „nedovršene stvari“ odnosno da riješi problem.   Gestalt psihoterapeut ne daje savjete i gotova rješenja za probleme klijenta. U tom slučaju bi dao „svoje“ odgovore. On pomaže klijentu da sam dođe do njih. Klijent tako sam pronalazi put. Na taj način klijent uči o sebi i svojim potrebama, postiže samopouzdanje i povjerenje u sebe.  Kad se suoči sa svojim dijelom ličnosti koji  je u sjeni, klijent može postati cjelovit.  U tom radu klijentova potreba za podrškom okoline se okreće prema podršci u sebi.  procesMotivacija klijenta je izuzetno važna.  Fokusiranost na rad i želja za promjenom su ključni. Terapija nosi pozitivnu promjenu. Ipak treba naglasiti da te promjene proizlaze iz suočavanja sa samim sobom. To je razlog radi kojeg terapija  može biti praćena i prolaznim neugodnim osjećajima.  Najčešći neugodni osjećaji su ljutnja, tuga, usamljenost, zbunjenost i slično.  Terapija dakle u konačnici donosi:          svjesnost o svojim obrascima ponašanja, otporima i „ slijepim pjegama“,

              razvija odgovornost za vlastite postupke i za vlastit život,

              uči nas boljoj komunikaciji i donosi harmoniju u naše odnose prema društvu,

              pomaže nam u rješavanju problema na kojih nailazimo.

    Želim naglasiti da je odnos klijenta i terapeuta važan. Taj odnos ima neke karakteristike. To je horizontalni odnos u kojem su oba partnera ravnopravni. To je također i dijaloški odnos, a ne interpretativni kao  u nekim drugim terapijama. I na kraju, bazira se na empatiji i međusobnom povjerenju.